Katar Roma Image Studio pala e Roma Ästhetik Nyomtatás
Írta: André J. Raatzsch   
2013. november 18. hétfő, 04:01

Ando programo e Kultur-inicijativako „ROMANISTAN. Crossing Spaces in Europe“ sas duj Dikhavutne realizovime: THE ROMA IMAGE STUDIO thaj e Dikhavutni ROMA RENAISSANCE, jek Artistikano Manifesto. Sar Kuratojra thaj Autojra haćarrde munre Koleguri e Lith Bahlmann, Emese Benkö, Moritz Pankok thaj me sar e pharnavutne Artisturi e Dikhavutnengo sar Intervencija thaj sar Auftakto, butvarnes jek phravdi thaj kritikavni platforma te etablirisaras, savi jek nevo paćape pala e Reprezentacija thaj Mothavdipe katar e Roma ka zumavel.

Kolestar avinde Phučimata thaj artistikane  Refleksije – sar, mesalake: „Ko ane Dikhavutne thaj ande savo konteksto prezentovime ka ovel?“, „Ko ka ačhel avral?“, „Ko ka prezentovi kas?“, „Save kontrasuretja ka aven thovde thaj save dikhimasa?“, „Kaske ka ovel prezentovime thaj so ka ovel e barikanenca, Privilegienca e Dikhavutnenca (mesalake, sar kaj si ‚race, gender and class’)?“ – phagolas ande sakonak „Galeri-haćaripe-lačharrdipe“ majbut o Kanon e Dikh-reźimesko. Ando Konteksto e Reprezentacijaki kritika – majbut ando godjaveripe e Stuart Hall – e uprune Phučimata malade piro than, kaj na „numa“ e pin?arde Suretja katar e Roma sas mothavde, no sas ande kodo dikhindo, averutne Pozicije jekhetanes an-e sa o Konteksto te mothavdon. Gija sas śajipe averutne mothavde isaja, sar kaj sas jekhvar „kotebeśavne Objekturi“ te dikhljon, a pe aver sretja sar Subjekturi, kaj korkore o Sureti definirin thaj mothaven.

Akava ande liduj Dikhavutne kerdo Diskurs angle ka kerdol an-o Trujo jekhe kulturpolitikaki Inicijativa te śaj kerdolpe jek evropako „Romano Muzej“ ando Berlin tala e jak e kritikake Refleksia pala e Funktija e Museumoski katar o James J. Sheehan.1 Mure personalutne ?animata andar o Roma Image Studio avile katar o Korkore-refleksije thaj andar e kritkake Phučimata e Dikhavutnjake koncepcijasa thaj e majpalavne Kritike e Recipienten thaj andar o ?animasko arrlipe sa e pharrnavne Artistorenca thaj e Pharnavnenca e Dikhavutnjake anglośorutnipasa, maśkar bukadar avera, mesalake, ande jek dialogutno Anglośorutnipe e Neuköllner Stadtteilmüttern2 vaj andar jek Diskusija 25 Journalistenca ando „Mediendienstes Integration“3 pe Dikhavutni.

Zurali inspiracija pala muri kulturpolitikaki Inicijativa pala o kerdipe jekhe evropako Romano Muzeumesko ando Berlin lijem katar o Kerimasko sićipe e „Studio Museum in Harlem“ an-e 1970 utne - Berśa, „The Black Arts Movement“ thaj „Black Aesthetics Movement“ (BAM). Ande Dikhavutni sebet jek Dokumentacija katar e Diana Arce sas jek śajipe liduj Iniciative te dikhon. Sar rezultati akale dikhimasko kerdem o anav Roma Ästhetik, sar jek artistikano alav angle te istarav. Kana amen angljardes andar jek Roma Ästhetik vakaras si kolesa bukadar buća gindine.

Čačes o anav si majbut śelberśa katar e evropani Roma-Kulturtradicija zumavdo. Jek Hybridkultura pire ?animasa thaj spidimasa pe aver evropake Kulture. E Roma Ästhetik mothavel piro etnikano ramope, savo akanutno kliśe peravel, thaj kerel čačo dikhipe andar o Kompleksiteto e Romane-manajesko, tala o istaripe pire Dindo - godjaverikani kultura thaj Sićimasko ramope e Romengo. E Roma Ästhetik si jek ?ungado Pozicionipe kole Artistengo thaj Teoretikengo e Romane drabenca thaj lenge amalengo, save e Artistikanimasa thaj Kulturasa e Romengi bući ćeren. Von den pes zor andar o „saripe e uśtavdengo“ thaj resen pire estetikane ?animasa evropako konteksto pala o Diskurs. E Roma Ästhetik si jek Manifestaripe pire Idejengo thaj pire Dromengo, e Lumija te dikhlolpe thaj si sar Avangarda te haćarrdol, savi o kamlo Kulturako Muklipe thaj Piri-pozicija e Romengi ande Evropa zumavel.

***

1 „Amen aźukaras katar e Muzeumuri, bare kherutne te oven bi barikanimasko, sikavutnjares bi pedantnes te oven, godjaverutne bi elitako te oven, demokratikane bi vulgar te oven. Dikhindos akala konkurirutne buća ni dukhal, kaj e Literatura pala e Muzeumesko ?anipe pherrdo Bipaćape si andar o Legitimiteto Muzeumesko thaj bari skepasa si pala leski organizacija thaj bući. Kava bipaćape thaj bi?anglipe si manaja e bizoralimasko amare kulturako ane peste.“ Andar: James J. Sheehan: Katar e thagarimasko kidipe ?i ko phravdo Muzeumo, an-o: Grote, Opladen 1994, S. 871.

2 www.stadtteilmuetter.de

3 http://mediendienst-integration.de/